Interview - Isidor Stankov

Obično kažu da sve avanturističke priče liče jedna na drugu, ali složićete se da je svaka za sebe upečatljiva i jedinstvena, poput ove koju ćemo vam danas ispričati o brodu „Kli-kli“. Davnih sedamdesetih godina prošlog veka kada se Srboljub Kojadinović uputio u Pariz kako bi se ostvario na profesionalnom polju i zaposlio u struci, ubrzo je uvideo da mu tipičan način života ne odgovara i odlučio da se otisne u pustolovinu horizontom.



Njegova žena Jelena, tadašnja profesorka fizike, rešila je da prihvati rizik i zajedno sa suprugom i sinom Vanjom krene u nepoznato. Od ušteđevine su sredili jedrenjak sa dva jarbola, dug 12 metara i širok četiri, nazvali ga "Kli -kli", jer su planirali da svom kli-ncu podare sestru ili brata. Isplovili su iz francuske luke Avr davne 1976. i nakon tri decenije sidro spustili u bokokotorskom zalivu. Bio je to jedan od tri broda jugoslovenske rekreativne nautike koji je oplovio svet. Iako praćeni mnogim nezgodama, Kojadinovići su u više navrata isticali da ih je pratila sreća, a trenutak najveće radosti pored rođenja drugog deteta Mile, za njih je bio svaki novi dan od početka do kraja putovanja.


Od kada se brod usidrio u Tivtu, čekao je novog vlasnika i dosta vremena je prošlo dok nije našao put do onih koji će umeti da cene njegovu istoriju i nastave priču jednog od legendarnih brodova sa ovih prostora. U želji da vam dočaramo sadašnje stanje „Kli-klija“ i upoznamo vas sa njegovom daljom plovidbom, razgovarali smo sa jednim od sadašnjih vlasnika Isidorom Stankovim, koji je pored Milanke Štibohar ponosan što će oživeti duh i tradiciju koja ne sme pasti u zaborav.


Poznato je da je brod „Kli-Kli“ jedan od 3 rekreativna broda jugoslovenske nautike koji je oplovio Svet. Kada ste postali vlasnici ovog broda i kako je došlo do toga?


Priča je veoma čudna, kao i sve koje kreću sa „Onomad kada smo ja i ...“, u ovom slučaju Petar, kolega, drugar po veslu i fotografiji, na more otisnuli kajacima da izbjegnemo gužvu. Petar je izvadio iz svog dry bag-a knjigu „Sunčano jedro“ i posijao zrno lucidnosti. Da bi ta lucidnost nikla, trebala je da se desi ljubav. Nakon godinu, Milanka i ja, u planovima za budućnost, razmišljali smo o pokretanju neke vrlo specifične turističke ponude. Pregledali smo sve oglase u okolini i odabrali mnogo manji brod u Hrvatskoj, koji je u međuvremenu prodat. „Sunčano jedro“ je tokom zime ostalo kod mene na čitanju. I desilo se – otišli smo u brodogradilište „Navar“ u Tivtu, popeli se na brod i ... to je to...


U kakvom stanju je bio brod kada je došao do vas i koliko vremena je trajala popravka?


„Kli-Kli“ sada poslije dvije godine vlasništva, slobodno mogu reći Feniks! Trup je bio zapušten sa otvorenom korozijom na nekoliko mjesta. Paluba je bila posebna priča, boja je bila nanošena u previše slojeva, ispucala i odvajala se u komadima. Drvene obloge u kokpitu, iako su bile urađene od mahagonija, su istrulile... Električna instalacija veoma opasna... Enterijer u potpunosti sačuvan i suv. Prvi ulazak u brod je bio zadivljujući: ulazimo u istorijsku vremensku kapsulu u kojoj je sve sačuvano i suvo. Prvo što smo opazili su knjige, mnogo knjiga iz raznih oblasti: navigacionih priručnika, uputstava za preživljavanje, medicinske literature, nešto beletristike, La rousse enciklopedija i obimna brodska dokumentacija.

Sam proces renoviranja još uvjek traje, ali je od kupovine do porinuća prošlo dva mjeseca rada. U tom periodu, kada se zbroje svi radni sati, pa sigurno ih je preko 2000. Neizmjernu pomoć smo dobili od vlasnika brodogradilišta Navar koji nam je u susret izlazio i više nego što smo mogli očekivati. Tu su bili i naši prijatelji koji su čak svoje ljetovanje koristili da „daju ruke“.

A brod, kao brod... nekada „pusti“ a vrlo često nas je vraćao dva koraka u nazad. Tada to nismo znali. Sada smo spremni kada svako malo pripremi zvrčke.


U kojoj meri ste izmenili izgled broda od prvobitnog?


Spolja – kozmetički, „Kli-Kli“ je originalan u svim gabaritima, obliku i funkcionalnosti. Promjenili smo dotrajale prozore, ostavili originalnu šemu bojenja, originalnu ogradu, jarbole... Enterijer prilagođavamo našim potrebama, tako da omogući kvalitetnije iskorištenje prostora. Od početka, ideja je bila da salon i navigacioni sto ostavimo u originalnom obliku. Prošlo ljeto smo renovirali salon, međutim, nevrijeme i potreba da se radi na oplati iza salona su uzrokovale da ga moramo srušiti. Sada smo u procesu prepravke, tako da ćemo imati tri kabine, dva kupatila, veliku kuhinju, a salon i navigacioni sto ćemo pokušati da vratimo u prvobitno stanje.


Šta je specifično na ovoj jedrilici i po čemu se izdvaja od ostalih, osim što je izdržala 3 decenije krstarenja?


„Kli Kli“ je specifičan od prove do krme. Taj brod je ručni rad i to odličan! Dizajn, linija i forma su posebni i prosto vanvremenski. Brod ima sve elemente klasičnog dizajna, a moderan je. U moru, u svojoj prirodnoj sredini, pokazuje svoju eleganciju. Ne možete da ga ne zapazite i ne vidite da se na njemu dešavao život. Tri decenije su ostavile tragove na limu, palubnoj opremi, jarbolima ... svugdje. Izdvojiće se, ne zbog glamura, tone preskupih i nepotrebnih igračaka, već svojom pojavom, gracioznošću, a budimo realni i dimenzijama. Za dužinu od 12 metara, brod je preširok – 4.3. Ne može da ostvari veliku brzinu, ali more... e to savladava besprekorno i prašta greške... ozbiljne greške.


Pisalo se kako je nevreme koje je zahvatilo Boku oštetilo brod, tokom njegovog boravka u Baošićima. Da li ste imali podršku i pomoć lokalnih zajednica i u kakvom je sada stanju plovilo?


Nevera nas je zadesila u raskoraku, nespremne i neorganizovane. Bila je najavljena, ali je prevazišla sva moguća očekivanja meteorologa. Preživjeli smo agoniju spašavanja i tu se pokazalo koliko „Kli-Kli“ prašta greške. Uputili smo apel za pomoć putem medija, i opet, pomoć dobili samo od pravih pijatelja. Majstorska radionica Kapisoda sređuje motor, Kalafatska radionica Bokovac nam je usutupila njihov prostor, ali Institucije polako prepoznaju značaja i vrijednost ovog broda. U procesu smo upisa u registar pokretnih dobara. Nažalost, obnova će sada biti mnogo sporija, ali šta je, tu je. Rješićemo je! Feniks je to!


Koliko su ljudi na Mediteranu upoznati sa pričom o brodu „Kli Kli“ i koliko je vama njegova istorija značajna?


Može li odgovor anegdotom? Ja radim, bušim, sječem, montiram u kabini. Milanka je upravo završila sa šmirglanjem salona i skočila je u more da se ohladi. Čelični trup prenosi sve zvukove iz mora. Čujem pentu koja se približava... vrti se oko broda... iskačem napolje jer nisam čuo da je izašla iz mora. Mike je tu. Barka sa dva sredovječna para. Pokušavaju da nađu najbolji ugao i da fotografišu „Kli-Kli“. Iz barke neko dovikuje: - Došli smo da slikamo čuveni „Kli-Kli“. Dobrodošli! Njihov sin nosi ime Vanja po Vanji Kojadinoviću.

Na vezu „Ribarskog mula“ u Baošićima smo proveli četiri mjeseca prošle godine. Nije bilo dana da bar pola sata znatiželjnim ljudima nismo pokazivali i pričali o „Kli-Kliju“. Brod je muzej, istorija, jedno vrijeme i jedna sretno zaokružena priča. Stariji se sjećaju feljtona u Ilustrovanoj politici. Žele da dodirnu, osjete, vide kako su to neki njihovi savremenici skupili hrabrost da u orahovoj ljusci obiđu svijet. Raspituju se o porodici Kojadinović, njihovom životu nakon pustolovine. Oni srednjeg doba nas gledaju kao neke buduće pustolove. Uglavnom vrte glavom i ne vjeruju u poduhvat. Mlađarija je negdje čula. Interesuje ih taj stari brod. Interesuju ih ti neki ludaci koji to prastaro čudo sada dižu iz mrtvih, interesuje ih priča, slušaju, gledaju, upijaju i zamišljaju šta bi – kad bi.


Istorija ovog broda i njegova zaostavština su dio opšte kulture i baštine kraja dvadesetog vijeka. Vrijednost samog plovila je mala, međutim, u opštim trendovima na ovom prostoru, sad kada smo moderni - brzi, razvijeni i gledamo samo naprijed, prosto zaboravljamo korjene. Pogledajte oko sebe, relikti nestaju. Istorija brodogradnje i nautike iz perioda SFRJ (znači i trgovačka i ratna a i rekreativna) – nestaje. Brodovi velikih imena su izrezani ili umiru. U Baru upravo umire Titova jahta „Jadranka“. Školski brod „Jadran“ može vrlo lako da doživi vrlo lošu sudbinu zbog pravnog spora Hrvatske i Crne Gore. Brod „Galeb“ je olupina... Jako mali broj ljudi baštini, skuplja i obrađuje ovu epohu.


Da li planirate da nastavite putevima prethodnih vlasnika i upustite se u pustolovinu na put oko Sveta?


Naši snovi, za sada su mnogo manji: Jadran i Mediteran. Toliko toga treba vidjeti i otkriti u najbližoj okolini. Ali jednog dana, ko zna?


Kako vidite budućnost „Kli Klija“ u vremenu koje nam predstoji?


„Kli-Kli“ svoj život nastavlja kao dnevni i višednevni čarter. Želimo da neka naša dosadašnja iskustva iz raznih oblasti pružimo turistima. Pokrećemo ponude u kojima će gosti biti angažovani u različitim aktivnostima tokom izleta. Posebno želimo da ugostimo djecu i porodice. Prilagođavamo ponudu najmlađima kroz projekat „Child friendly“ destinacije. U kontaktu smo sa ekološkim NVO organizacijama u Boki i Crnoj Gori. Prepoznali smo zajednički cilj u očuvanju ovo malo mora. Pripremamo ekološke radionice i vanškolske aktivnosti za najmlađe. Pravimo planove da „Kli-Kli“ opremimo i kao ekspedicijiski brod za Jadran. Idealna je platforma za izvođenje višednevnih ekspedicija zbog svoje građe i kapaciteta. Naša želja je da „Kli-Kli“ vije jedra i tuče more što više i tokom cijele godine.



206 views

Related Posts

See All